Kulturno-povijesni odjel

Zbirka ambijentalnih i priručnih tehnikalija

Odrednica ove zbirke je segment povijesne zbilje koju dokumentira, tj., karlovačka kućanstva. Na taj je način izbjegnuto preširoko određenje „tehnikalije“ (a koje se proteže na tzv. sredstva za rad). Zbirku, dakle, čine oni tehnički predmeti kojima su opremana kućanstva odnosno koja su služili kao osobni pribor. Prema određenju kućanstva, zbirku čine: rasvjetna tijela, gramofoni, radio-aparati, glačala, kućni satovi, pisaći strojevi, šivaći strojevi... Prema određenju osobne uporabe, zbirku čine džepni i ručni satovi, pribor za osobnu njegu, osobni pečati i pribor za pisanje.

vrsta zbirke: ambijentalna, tehnička
sadržaj zbirke:
tehničke naprave za kućnu i osobnu uporabu: rasvjetna tijela, gramofoni, radio-aparati, glačala, kućni satovi, pisaći strojevi, šivaći strojevi
teritorij s kojega građa potječe: grad Karlovac
vremensko razdoblje: 19.-20. st.
materijal: metal, staklo, drvo, keramika, tkanina, kompozitni materijali

Ukupan broj predmeta: 55

Sat u okviru (Rahmenuhren)

Sat u okviru (Rahmenuhren)
Beč ili Graz, 1840.-1850.
drvo, pozlaćeni gips (ukrasi), gravirani metal, staklo
60 x 50 x 16 cm
sign. (donji rub brojčanika): J. Heckel Karlstadt
Kupljen 1976. u Karlovcu
inv. oz. KP 262

Kao tipični primjerak, sat ima ostakljeno kućište koje sprijeda izgleda kao uokvirena slika. Izrađen potkraj bidermajerskog razdoblja, nosi oznaku karlovačkog urara čiji drugi primjerci nisu poznati. Kućište je oblikovano klasičnim stilskim jezikom, a stroj sata ima pogon na oprugu s kukastom zaprečnicom i repeticioni mehanizam.

Zbirka arhitektonskih elemenata i ulične opreme

Građevinske aktivnosti na povijesnim građevinama u Karlovcu kontinuirano dislociraju dijelove građevinskih struktura ili ukrasa koje se nadomještaju novima. To mogu biti (strapirani) dijelovi žbuke, ulični natpisi, „cimeri“, svjetiljke, klupe, znakovi. Premda ova zbirka u nastajanju postavlja značajne zahtjeve u smislu čuvanja, prikupljeni materijal, zapravo dijelovi gradskog tkiva, omogućava linije kontinuiteta odnosno vremenske zastupljenosti daleko bolju od one koju omogućavaju pokretni kulturni spomenici. Zbirku aktualizira i potreba za predlošcima i uzorcima povijesnih tehnologija povezana sa suvremenim životom u povijesnim građevinama, u pravilu spomenicima kulture RH.

vrsta zbirke: tehnička, građevinska
sadržaj zbirke:
dijelovi građevinskih (arhitektonskih) struktura i primjerci (odnosno dijelovi) ulične opreme; cigle, grede, metalni ulični natpisi
teritorij s kojega građa potječe: grad Karlovac
vremensko razdoblje: 17-21 st.
materijal: drvo, žbuka, metal, opeka: raznoliki građevinski materijali

ukupan broj predmeta: 22

Ulična oznaka iz Župne ulice

Ulična oznaka iz Župne ulice
Karlovac, 1809-1913. (za francuske uprave)
žbuka, crna boja, kazeinsko ljepilo, drvo
53 x 113 cm
Ime ulice: Rue dela Paroissen/ (Žup)na Vulicza
inv. oz. 8274
Godine 1995. darovao Konzervatorski odjel u Karlovcu.

Nepotpuno sačuvana fasadna oznaka s imenom ulice (Župna ulica) iz doba francuske uprave ispisana je rimskim kapitalom, a potječe s pročelja kuće na adresi Frankopanska 4. Metodom strapiranja, dio žbuke s natpisom odvojen je od podloge pročelja te kazeinskim ljepilom učvršćen na panel-ploču. Ulična oznaka je važno svjedočanstvo položaja hrvatskog jezika u doba francuske uprave, koji tada stječe izvjesnu afirmaciju i u službenoj uporabi.

Zbirka dizajna i ambalaže

Parametri industrijske proizvodnje, dizajnerskog oblikovanja i tržišne rasprostranjenosti čine odrednice prikupljanja.. Premda je „made in Karlovac“ osnovni parametar zbirke, rubno su zastupljeni i predmeti pronađeni u Karlovcu čija je uporaba bila učestala. Kriteriji odabira također su i estetski. Zbirku zasad čine značke (karlovačke industrije, obljetnice i sl.) i boce (Karlovačke pivovare i drugih točionica), no od interesa su raznoliki predmeti iz spektra industrijske proizvodnje. Premda je Karlovac grad čija je apsolutna i relativna proizvodna moć relativno manja nego prije, zbirku aktualizira upravo sadašnja potraga za novim proizvodom.

vrsta zbirke: industrijska
sadržaj zbirke: značke, staklena i papirnata ambalaža
teritorij s kojega građa potječe: grad Karlovac
vremensko razdoblje: 19.-21. st.
materijal: metal, papir, staklo, keramika, kompozitni materijali

ukupan broj predmeta: 160

Limenka slatkiša Kandol

Limenka slatkiša Kandol
Karlovac, 1927.-1931.
lim, tisak u boji
25 x 27 x 15,5 cm
ispisano tijelo i poklopac: Kandol / Karlovac / Originalan fabrikat/ itd…
inv. oz. KP-582

Tvornica slatkiša postojala je samo oko 4 godine a nalazila se u današnjoj Mihanovićevoj ulici u Karlovcu (gradska četvrt Banija).

Zbirka industrijske baštine

Zbirku industrijske baštine obilježavaju kompleksni fondovi organizirani oko korisnika odnosno stvaratelja građe, u rasponu od sredstva za proizvodnju (alati) do proizvoda te poslovne prepiske i svjedodžbi. Na taj su način vrlo iscrpno dokumentirana jedna zanatska klobučarska i postolarska radionica, a nešto građe potječe iz tvornica (metalna i kožarska industrija). Zbirci su priključena i prometala (velocipedi) i tradicionalni cehovski inventar (podzbirka cehalija): cehovske škrinje i pločice te majstorski radovi).

vrsta zbirke: industrijska, tehnička, tiskana građa
sadržaj zbirke:
klobučarski i postolarski alati i strojevi, proizvodi metalne industrije (napr. čavli), pisana dokumentacija o školovanju i radnim procesima, bicikli, cehovske škrinje
teritorij s kojega građa potječe: grad Karlovac
vremensko razdoblje: 19.-20. st.
materijal: drvo, metal, papir, koža, keramika, kompozitni materijali

ukupan broj predmeta: 303

Cehovska tablica krojačkog ceha

Cehovska tablica krojačkog ceha
Karlovac 1696.
drvo, obojeno
27,5 x 14,5 x 2,5
Lice: 1696. Naličje: 1696 / L (kao car Leopold).
zatečeno u GMK
inv. oz. KP-360

Pomalo asimetrična i uska, dubokih konkava i s dugačkim vratom za vješanje, tablica je jednostavna rukotvorina u obliku kartuše, kao što je to uobičajeno u baroknoj heraldici. Na licu su naslikane rastvorene škare i glačalo te godina i inicijal tadašnjeg suverena. Ovakve tablice imaju, kao dokaz pripadnosti, članovi nekog ceha.

Zbirka namještaja

Izuzev jednog ormara iz 1622, kupljenog na tržištu, uz uvažavanje usmene predaje o povezanosti s karlovačkom provenijencijom (obitelj Drašković), te jedne garniture iz kasnog 18. st., prevladava materijal iz 19 stoljeća, dakle iz razdoblja bidermajera i historicizma, a nešto manje iz 20. stoljeća. Uz tek nekoliko iznimaka, namještaj je nabavljan od privatnih prodavatelja (kao inventar kućanstava karlovačkih građana) u razdoblju od 1953. do 2009. godine. U antologijske primjerke ubraja se namještaj Johanna Kraffta (8 komada). Uz uvezene reprezentativne primjerke (Sjeverna Italija, Austrija, Bavarska…), može se izdvojiti nekoliko ormara kao vjerojatni domaći rad. Kao što je to slučaj s većinom istovrsnih zbirki u hrvatskim muzejima, i karlovačka naginje prema uzoritom, tj. reprezentativnijem dijelu spektra, a ne prema prosjeku (u odnosu na povijesnu zbilju).

vrsta zbirke: ambijentalna, , umjetničko-obrtna
sadržaj zbirke: pojedinačni komadi i garniture
teritorij s kojega građa potječe: grad Karlovac
vremensko razdoblje: 17—20. st.
materijal: drvo, metal, staklo, kamen, tkanina

ukupan broj predmeta: 114

Stolić

Ivan Kraft (Johan Krafft)
Stolić
Zagreb, 1824.
orahov furnir, intarzija
80 x 72 x 56,5 cm
Sign. (unutarnja strana ladice):
Joh Krafft Eichen händlich / gemacht den Martz 1824 in 58 Jahr Meines Alters
Kupljen 1956. u Karlovcu
inv. oz. KP 6

Stolić 1824. godine potpisuje ugledni zagrebački stolar, udomaćeni Čeh Ivan Kraft. Dio je garniture od koje je sačuvan još jedan okrugli stolić i šest stolica; vjerojatno nedostaju sofa i 2 naslonjača, kao što je to bilo uobičajeno.
Kao vrstan rad, stolić pripada vrhuncu domaćeg, srednjeuropskom krugu pridruženog, kasnog klasicizma odnosno ranog bidermajera. Kao nezaobilazna referenca u prikazima svojeg doba, stolić je izlagan na velikim nacionalnim izložbama Hrvatski narodni preporod i Bidermajer u Hrvatskoj (MUO 1985. i 1997.).

Zbirka karata, nacrta i planova

Temelj zbirke su veliki fondovi nacrta koje je stvorio Jakov Šašel (1832.-1903.), poznati puškar koji se bavio i oltaristikom (dokumentirano s 49 jedinica) i građevinska tvrtka ing. Nikole Marića (1886.-1915., 614 jedinica). Povijesni planovi Karlovca datiraju iz 1818. i 1863. godine.

vrsta zbirke: arhivska, dokumentarna, umjetničko-obrtna
sadržaj zbirke:
reprezentativni (ogledni) nacrti oltaristike, radni nacrti (paus-pair) građevine i arhitekture, dva povijesna plana Karlovca, planovi za hortikulturu
teritorij s kojega građa potječe: grad Karlovac
vremensko razdoblje: 19.-20. st.
materijal: papir, paus-papir, tkanina

ukupan broj predmeta: 667

Zbirka odjeće i modnog pribora

Zbirku čine predmeti kojima je kroz povijest kultiviran izgled i pojava Karlovčkog građanstva: najstarija je građanska haljina iz oko 1880. godine., memorijalnu vrijednost imaju čizme bana Mažuranića koje je Muzeju poklonio član obitelji. Među stariju građu ubraja se određena količina ručno načinjenog rublja s monogramima. Šeširi, štapovi, lepeze, privjesci i spomenari upotpunjuju sliku o modnim običajima karlovačkog građanstva. Vremenski je ipak najzastupljenije 20. stoljeće.

vrsta zbirke:odjevna, modna, umjetničko-obrtna
sadržaj zbirke: odjevni predmeti, pozamanterija, galanterija, nakit
teritorij s kojega građa potječe: grad Karlovac
vremensko razdoblje: 19.-20. st.
materijal: tkanine, organski materijali (perje, kosti…), metal, staklo

ukupan broj predmeta: 116

Par čizama

Čizme
Hrvatska (?), oko 1835.
crna koža, metal, srma (pleteni ukras)
41 x 30 x 11,5 cm
Godine 1960. u Zagrebu darovao Ivan Vladimir (Vlatko) Mažuranić
(Karlovac 1915. - Zagreb 1986.)
inv. oz. KP-481 (1-2)

Visoke pete čizama imaju metalna ojačanja, vjerojatno za pripasavanje mamuza. Ukrasi na vrhu sara izvedeni su tropletom od zlaćane srme, sprijeda obilnijim i s istaknutim rozetama. Unutrašnjost je presvučena kožom, a pri vrhu je prišivena traka za vješanje.

Prema usmenoj predaji što je prenosi donator, čizme su pripadale njegovom pradjedu, banu Ivanu Mažuraniću. Prema pretpostavljenoj dataciji izrade čizama, I. Mažuranić ih je mogao posjedovati u doba svojeg karlovačkog razdoblja (1841.-1848.).

Zbirka posoblja i ambijentalnih ukrasa

Dokumentiranje karlovačkih povijesnih kućanstava prioritet je kulturno-povijesnog odjela: uočena je potreba da se koncipira zbirka koja u središte stavlja često marginalizirane predmete (obično zastupljene u variama) kao što su stoljnaci, tabletići, figurine, suveniri, igračke, oleografije (slike za masovnu potrošnju) često neuzoritog ukusa (kič) no koji zapravo pružaju dobar uvid u zbilju povijesnih ambijenata. Od Karlovačkih proizvoda ističu se proizvodi tvornice tepiha Dobrowsky.

vrsta zbirke: ambijentalna, umjetničko-obrtna
sadržaj zbirke: posteljina, stolnjaci, stolni i zidni ukrasi (figurice, gobleni)
teritorij s kojega građa potječe: grad Karlovac
vremensko razdoblje: 19.-20. st.
materijal: tkanine, organski materijali (perje, kosti…), drvo, metal, staklo

ukupan broj predmeta: 43

Suvenir iz Kupki Topusko

Suvenir iz Kupki Topusko
Hrvatska/Austrija, prva četvrt 20. st (?)
papir, višebojni tisak (razglednica), sedef, staklo, boja, ljepilo, karton, metal
12,9 x 29,8 cm
Tekst uz fotogafski prikaz: Pozdrav iz Kupkah Topusko/ Hrvatska/ Lječilišna Restauracija
Darovano 1983. u Karlovcu.
inv. oz. GMK-8654

Suvenir se sastoji od razglednice, licem prislonjene i na rubovima priljepljene uz veću staklenu pločicu, i višedjelne kartonske poleđine s osloncem za nagnuto postavljanje. Fotografski prikaz pročelja lječilišnog restorana u Kupkama Topusko ukrašen je sedefnim inkrustacijama. Margina na staklenoj pločici oslikana je pretežno zelenom bojom, s pozlaćenim vinjetama i obrubima.

Još od drugog desetljeća 19. st., Kupke Topusko bile su popularno odredište Karlovčana privučenih ljekovitim učincima, ladanjskim ugođajem i odabranim društvom. Suvenir je poklon Dragora Nikolića i dio obiteljske baštine obitelji Fogina i Nikolić.

Zbirka posuđa i pribora

Premda ova zbirka nema antologijskih primjeraka, dovoljno je velika da potvrdi visoku razinu kvalitete posuđa u vremenu znanom kao „zlatno doba“ karlovačkog prosperiteta, što je, također, izravno povezano s namjerom kustosa-sakupljača. Određen broj reprezentativnih primjeraka nabavljan je i preko posrednika-antikvara, obično uz bilješku o karlovačkoj provenijenciji. Posve očekivano, zemlje podrijetla su većinom srednjoeuropske i nešto iz Velike Britanije. 20 stoljeće je slabije profilirano. Dosljedno koncepciji dokumentiranja karlovačkih kućanstava i kulture stola, u zbirci je prisutan i jedaći i kuhinjski pribor. Sve do novijeg industrijskog doba, karlovačka proizvodnja bila je ograničena tek na tzv „modle“ (kalupe) koje su izrađivali i karlovački obrtnici (zastupljeni u zbirci). „Karlovačka obilježja“ dobili su, po narudžbi, neki predmeti iz 19. stoljeća (čaša s grbom grada) a prisutni su i predmeti s monogramom naručeni kod proizvođača.

vrsta zbirke: ambijentalna, umjetničko-obrtna
sadržaj zbirke:
stolno posuđe i pribor za jelo (većinom u servisima, manje pojedinačno), kuhinjsko posuđe i pribor
teritorij s kojega građa potječe: grad Karlovac
vremensko razdoblje: 19.-20. st.
materijal: keramika, staklo, metal, drvo, tkanina

ukupan broj predmeta: 200

Jušnik

Tvornica Wedgwood
Jušnik
Engleska, 1860.-1878.
kamenina, oslikana, zapečena
23 x 25 x 17,5 cm
oznaka proizvođača (poleđina podloška): Wedgwood/ S
kupljeno 1986. u Zagrebu
inv. ozn. KP-386

Ovalni jušnik ima podložak i poklopac, oblikovan je klasicistički suzdržano i skladno. U ovalima poklopca i podloška, kao i na trbuhu jušnika, ponavlja se žanrovski prizor. Bordurom oba ovala teče neorokoko ornamentacija, a glavni naglasak daju kartuše s cvijećem. Jušnik je najveći od 26 komada u servisu. Popularna Wedgwood kamenina bila je jeftinija od porculana i često ukrašena bakroreznim otiskom namjesto ručnog oslika (prva primjena mehaničkog ukrašavanja površine keramičkih predmeta).

Prilikom kupnje 1986 godine, zabilježeno je da je ovaj servis preko karlovačke obitelji Turković došao u posjed Janka Matka (pučki romanpisac, r. 1898. pokraj Krašića, u. 1979. u Zagrebu) koji ga je poklonio obitelji Kerdić u Zagrebu; ova ga prodaje GMK.

Zbirka školstva

Zbirku školstva obilježavaju kompleksni fondovi povezani s određenim polaznicima i ustanovama. Zastupljena je oprema učionica, nastavna sredstva i pomagala, učenički radovi, dokumentacija o pojedinim polaznicima i izvješća škola.

vrsta zbirke: ambijentalna, tehnička, pedagoška, dokumentarna
sadržaj zbirke:
nastavna sredstva i pomagala, namještaj i oprema učionica, dokumentacija o polaznicima nastave, učenički radovi
teritorij s kojega građa potječe: grad Karlovac
vremensko razdoblje: 19.-20. st
materijal: drvo, metal, plastika, papir

ukupan broj predmeta: 211

Telurij s Lunarijem

Izrada: Geografskom zavodu E. Šottea / naklada Lav. Hartmana / litografija: P. Möhring
Telurij s lunarijem
Berlin (izrada, litografija) – Zagreb (naklada), 1900.
bronca, mjed, alabaster, papir
41 x 56 x 16,5
zatečeno u muzeju
GMK-8657

Ručno pokretano, ovo nastavno sredstvo upotrebljavalo se u nastavi zemljopisa za demonstriranje vrtnje Zemlje oko Sunca i Mjeseca oko Zemlje. Izvor svjetla bio je plamenik u središtu diska s upisanim mjerama, a položaj rotirajućih tijela mogao se odrediti u odnosu na mjesece odnosno zodijak i godišnja doba.
Položaj rotirajućih tijela omogućavao je iščitavanje položaja unutar ciklusa godišnjih doba.

Zbirka željezničarstva Josipa Štimca

Zbirka je ustrojena 2014. godine na osnovu donacije ing. prometa Josipa Štimca koji je prethodne godine otišao u mirovinu. Tijekom svojeg 45-godišnjeg staža na željeznici prikupljao je raznovrsne manje predmete, većinom prilikom njihova otpisa iz uporabnog inventara. Budući da su u obitelji g. Štimca i prethodne tri generacije radile na željeznici, katkad je riječ i o obiteljskoj baštini. G. Štimac je također prikupljao za potrebe Hrvatskog željezničkog muzeja te sudjelovao u pripremi izložbi.

Većina predmeta nastala je unutar željezničkih radionica koje proizvode sve što je potrebno: alate, stajne dijelove, namještaj ureda i čekaonica, tiskovine, odjeću, i jednostavniji signalizacijski pribor. U zbirci J. Štimca je uglavnom riječ o predmetima koji su upotrebljavani na pravcima koji povezuju Karlovac sa Zagrebom, Ozljem i Ogulinom a datiraju iz obje polovine 20. st. Izvan sustava željeznice su proizvedeni složeniji uređaji od kojih je najstariji telegraf (oko 1900-te, različite komponente proizvedene u Pragu i Beču) i nekoliko generacija indukcijskih telefona.

Dokumenti koji svjedoče kvalifikacije i radna mjesta željezničkih službenika obuhvaćaju praktički sve političke sustava 20. stoljeća. Osobito je zanimljiva dokumentacija bračnog para Milana i Marije Hauptvogel koji su se školovali odnosno službovali u Mađarskim kraljevskim željeznicama i Jugoslavenskim državnim željeznicama, napredujući iz godine u godine kroz različite stupnjeve i razrede (od 1901. do 1931.) a i živjeli su u željezničarskom stanu. Prilično začuđujući dokument je Revizijska knjiga blagajni na željezničkim postajama Karlovac, aktivna od 1939. do 1994. godine, dakle kroz četiri politička sustava. Najstarija tiskovina su upute za obnašanje službe na postaji Draganić na mađarskom jeziku (1903.). Brojne publikacije svjedoče da su u nakladi i tisku željeznice izlazili i brojni edukacijski, promocijski i obljetničarski naslovi.

Kao cjelina, zbirka svjedoči o velikom i razgrananom sustavu ali i pojedincu unutar tog sustava: svi ovi predmeti bili su u jednom dijelom ureda J. Štimca u kojem je radio a kojega je obogatio memorabilijom. Može se tvrditi da je izražena odanost službi također jedan od bitnih činitelja za razumijevanje željezničke baštine (nije rijetko da više naraštaja jedne obitelji radi za željeznicu).